Kako prepoznati simptome anksioznosti i boriti se s njima

Što je anksioznost i zašto se javlja?

Svatko je barem jednom u životu osjetio anksioznost — onaj neugodan osjećaj strepnje prije važnog događaja, poput ispita ili javnog nastupa. Međutim, kada anksioznost postane **kronična** i počne utjecati na svakodnevni život, to je znak da nešto nije u redu. Anksioznost nije samo u glavi; ona može uzrokovati fizičke simptome i ozbiljno narušiti kvalitetu života.

Koji su najčešći simptomi anksioznosti?

Anksioznost se manifestira na različite načine — ponekad su simptomi očiti, a ponekad ih je teško prepoznati. Evo najčešćih znakova:

1. Fizički simptomi

• Ubrzan rad srca (tahikardija) — Osjećaj kao da vam srce želi iskočiti iz grudi.
• Znojenje i treskavica — Pojačano znojenje čak i bez tjelesnog napora.
• Bol u prsima — Osjećaj stezanja koji često izaziva strah od srčanog udara.
• Poremećaj sna — Teškoće sa spavanjem, česta buđenja ili nesanica.
• Probavni problemi — Mučnina, proljev ili bol u trbuhu.

2. Emocionalni simptomi

• Stalna briga — Osjećaj da će se dogoditi nešto loše.
• Nemogućnost opuštanja — Osjećaj napetosti čak i u mirnim situacijama.
• Razdražljivost — Kratki fitilj i pretjerana emocionalna reakcija.
• Osjećaj bespomoćnosti — Kao da nemate kontrolu nad situacijom.

3. Kognitivni simptomi

• Teškoće s koncentracijom — Poteškoće u fokusiranju na zadatke.
• Opsesivno razmišljanje — Neprestano analiziranje situacija.
• Poteškoće u donošenju odluka — Strah od pogrešnih odluka.

Vrste anksioznih poremećaja

Anksioznost nije uvijek ista — postoji više vrsta anksioznih poremećaja, od kojih su neki češći od drugih. Evo nekoliko primjera:

Što uzrokuje anksioznost?

Uzroci anksioznosti su složeni i često uključuju **kombinaciju genetskih, psiholoških i okolišnih faktora**. Evo nekoliko najčešćih:

• Genetika — Ako članovi obitelji pate od anksioznosti, veća je vjerojatnost da ćete je i vi imati.
• Trauma — Proživljavanje traumatičnih događaja (npr. nesreće, zlostavljanje).
• Hormonska neravnoteža — Promjene u razini hormona poput kortizola i serotonina.
• Nedostatak sna — Kronična neispavanost pogoršava simptome anksioznosti.
• Nepodržavajuće okruženje — Visoki zahtjevi i pritisak u svakodnevnom životu.

Kako se boriti s anksioznošću?

Suočavanje s anksioznošću zahtijeva vrijeme, ali postoje načini koji mogu pomoći u upravljanju simptomima. Evo nekoliko učinkovitih strategija:

1. Tehnike disanja

Kada ste pod stresom, disanje postaje plitko. Tehnike dubokog disanja mogu pomoći u smirivanju živčanog sustava.

Primjer vježbe disanja:

• Udahnite duboko kroz nos brojeći do 4.
• Zadržite dah na 4 sekunde.
• Izdišite polako kroz usta brojeći do 4.

2. Fizička aktivnost

Tjelovježba nije samo dobra za tijelo — ona je fantastična i za um. Redovito kretanje pomaže u smanjenju stresa i povećava razinu serotonina.

3. Izbjegavanje kofeina i alkohola

Kofein i alkohol mogu pojačati simptome anksioznosti. Pokušajte smanjiti unos tih tvari, posebno u stresnim razdobljima.

4. Mindfulness i meditacija

Biti prisutan u sadašnjem trenutku može pomoći smanjiti brigu o prošlosti i budućnosti. Meditacija i mindfulness tehnike su odlično oruđe za to.

5. Potražite podršku

Razgovor s bliskim osobama ili stručnjakom može napraviti ogromnu razliku. Nema ništa loše u traženju pomoći.

Osobno iskustvo — Zašto je u redu ne biti uvijek “dobro”

Svi se ponekad osjećamo loše — i to je potpuno normalno. Važno je ne odustati. I sam/sama sam prošao/prošla kroz faze gdje sam osjećao/la tjeskobu bez ikakvog vidljivog razloga. Najvažnije što sam naučio/la je da to ne moraš nositi sam/a.

Zaključak

Anksioznost nije nešto što možete jednostavno isključiti. Međutim, postoje načini kako se nositi s njom. Prihvatite da je to dio vas, ali nemojte dopustiti da vas definira. Uz pravovremenu podršku i promjenu načina života, moguće je živjeti kvalitetno unatoč anksioznosti.