Promjene godišnjih doba, ekstremne vremenske oscilacije i klimatske neprilike često ostavljaju snažne posljedice na ljudsko zdravlje – naročito u ugroženim grupama. Razgovarali smo s prim. dr. Mirsadom Đugumom, internistom, kardiologom i akupunkturologom, o tome što se događa u tijelu i kako se možemo zaštititi. Donosimo vam sve ključne informacije i preventivne savjete u nastavku.
Zašto su promjene vremena zahtjevne za organizam
Prije desetljeće mogli ste čuti kako „dolaze ioni i kiše“, ali danas meteorologija i medicina daju preciznije objašnjenje. Promjene broja pozitivnih iona, naglo smanjenje atmosferskog tlaka i temperaturne razlike – to je ono što izaziva osjetne promjene u tijelu. Najveći teret pada prilikom prelaska s toplog na hladno, poput jesenjih promjena ili proljetnog talasa vrućina. S proljetnim umorom često stižu i iscrpljenost, pad raspoloženja, glavobolje i poremećaji u spavanju, kaže dr. Đugum.
Koji simptomi prate nagle promjene vremena?
Umor i iscrpljenost, zbog poremećaja u raspadu hormona stresa
Glavobolja i migrena, uslijed povećanog tlaka u mozgu
Promjene raspoloženja, depresija ili nervoza zbog termičkog stresa
Bolovi u mišićima i zglobovima, uslijed povećane vlage
Circulacijske promjene, kod naglog pada temperature krvne žile se stegnu, što može biti opasno za kardiovaskularne pacijente
Respiratorni simptomi, poput kašlja i težeg disanja uz visoku vlažnost
Koje skupine su najosjetljivije?
Stariji – slabiji imunitet i sporija prilagodba tijela
Kronični pacijenti – osobe s dijabetesom, srčanim i plućnim oboljenjima, reumatskim bolestima
Autoimuni bolesnici – nagle promjene mogu aktivirati autoimune procese
Mentalno osjetljivi pojedinci – stres i promjene vremena pojačavaju psihičke simptome
Promjene vremena mogu aktivirati autoimuni odgovor
Prema dr. Đugumu, oko 80 autoimunih bolesti može se potaknuti naglim klimatskim promjenama. Kad čimbenici iz okoliša “prenapadnu” imunitet, tijelo se može okrenuti protiv vlastitih stanica. Autoimuni sustav reagira stvaranjem limfocita, ali ponekad bez regulatornog nadzora – što izaziva upalne procese u tijelu. Najčešći primjeri su:
Diabetes tipa 1
Hashimoto tiroiditis
Psorijaza
Multipla skleroza
Vitiligo
Pravilna prevencija i ranija dijagnoza mogu napraviti ključnu razliku.
Kako prepoznati pad imuniteta?
Karakteristični znakovi slabljenja obrambenog sustava su:
Umor i iscrpljenost
Loš san ili nesanica
Glavobolje, vrtoglavice
Depresivna stanja, razdražljivost
Česta infekcija dišnih puteva
“Ove tegobe često pripisujemo stresu i zanemarimo povezanost s vremenom,” upozorava Đugum, “a upravo psihički bolji pristup i podrška tijelu su ključni.”
Preventivne mjere – kako si pomoći?
1. Pravilno oblačenje
Višeslojno i prilagodljivo – “čarapa i šešir” varijanta u hladnim danima, a u proljetnu vlagu kaput i jakna.
Odrasli s kardiovaskularnim bolestima trebaju izbjegavati nagle hladno-vruće prelaze i intenzivne vježbe prilikom pada temperature, jer krvne žile reagiraju stezanjem.
2. Nutritivna podrška
Doručak bogat proteinima
Povrće, voće, borovnice, bademi za antioksidantnu zaštitu
Dovoljno tekućine – voda i nezaslađeni čajevi
Cink i vitamin D mogu podržati imunitet
3. Umjerena fizička aktivnost
Brza šetnja, lagane vježbe – bez naprezanja pri hladnijem vremenu
Akupunktura, kao dopunska metoda – koristi dr. Đugum
4. Psihička stabilnost
Uz regulaciju rasporeda, dajete tijelu znak da je u kontroliranoj okolini
Redovno spavanje i meditacija – jačaju mentalnu otpornost
Kada posjetiti ljekara?
Ako se osjećate kronično iscrpljeno bez jasnih uzroka
Kod pojave autoimunih simptoma: oticanje, osipi, konstantna bol
Ako imate jak bol u prsima, otežano disanje, vrtoglavicu – javite se odmah (kardiovaskularni znakovi)
