Savremen način života koji podrazumeva sedenje osam sati ispred računara utiče da se sve više ljudi danas žali na bolove u ramenima i donjem delu leđa. Razlog je najčešće nepravilno sedenje kao i nedovoljno kretanje.
Preporuka je pravljenje češćih pauza. Dovoljno je prošetati na kratko, istegliti se ili uraditi po neku vežbu.
Fizikalna terapija – kada je pravo vreme za nju?
Ukoliko već duži vremenski period osećate neku nelagodnost, u smislu bolova ili trnjenja u predelu vrata, leđa ili gornjih i donjih ekstremiteta, možda je vreme za posetu fizijatra.
Fizijatar će vas detaljno pregledati, saslušati šta konkretno osećate i na osnovu toga vam prepisati odgovarajuću terapiju. Fizikalna terapija podrazumeva kontinuirani odlazak na različite terapije koje vam je predložio lekar u zavisnosti od vašeg zdravstvenog stanja. Pa tako, možda ćete ići na radnu ili kinezi terapiju, struju, parafin, magnet i sl.
Nakon završetka fizikalne terapije, sledi kontrola kod fizijatra. Ukoliko se pacijentu nije poboljšalo zdravstveno stanje u smislu da i dalje oseća bolove kao i neprijatnost i trnjenje, savet je obaviti rendgenski snimak. Na snimku se detaljno može videti da li se radi o nekoj vrsti okoštavanja ili ne.
Ukoliko želite nešto precizniji snimak, više pouzdana se pokazala metoda snimanja magnetnom rezonancom. Ova metoda takođe manje zrači od rendgena, a snimanje možete zakazati u vašem domu zdravlja ili u nekoj privatnoj klinici, sve u zavisnosti koliko ste spremni da čekate.
Simptomi moždanog udara – kako ih prepoznati?
Nekada se dešava da pacijenti osećaju utrnulost ruke ili noge duže vreme, a da nisu ni svesni da su možda u opasnosti da ih zadesi šlog. Simptomi moždanog udara se danas mogu lako prepoznati i na njih treba blagovremeno reagovati kako bi se sačuvao život.
Dakle, pored osećaja utrnulosti gornjih ili donjih ekstremiteta, od simptoma tu su još i jaka glavobolja u predelu potiljka koja je najčešće praćena mučninom i povraćanjem, ali i poremećaj govora i gubitak ravnoteže u toku hodanja.
Pacijenti koje je u nekom periodu života zadesio šlog znaju koliko je tok oporavka spor, kao i da fizikalne terapije mogu dati zadovoljavajuće rezultate samo ukoliko su dovoljno uporni i disciplinovani.
Zdrava ishrana u kombinaciji sa nekim sportom – recept za duži život
Kada smo u radnom odnosu, često zanemarujemo svoje fizičko zdravlje. Nekako se uvek vadimo na to da nemamo dovoljno vremena za sebe, pa postanemo nedovoljno fizički aktivni i lenji kada je neka aktivnost u pitanju. Na kraju, to bude samo izgovor.
Uvek možete da u toku dana i večeri izdvojite četrdesetak minuta za jedan krug brze šetnje ili par vežbi. Ako umerenu fizičku aktivnost praktikujete svakodnevno, a pri tom vodite računa o ishrani, onda sigurno nemate problema sa visokim holesterolom i trigliceridima koji su glavni okidači moždanog i srčanog udara.