Gasovi su produkt vazduha zarobljenog u našem tijelu. Dio tog vazduha smo progutali putem žvakanja i gutanja, a dio je produkt bakterija koje žive u našim crijevima. Prema bontonu se po svaku cijenu treba suzdržavati od puštanja gasova, a koliko je to opasno?
Prosječan ljudski gas sastoji se od 4% kiseonika, 7% metana, 9% ugljen dioksida, 21% vodonika i 59% azota. A prijatnost i neprijatnost mirisa zavise od promjene u procentima ovih gasova. Zvuk koji proizvodi gasove nastaje od vibracije rektuma, a jačina zvuka zavisi od jačine mišića sfinktera, ali i pritiska koji izaziva gas.
Miris gasa određuje nekoliko faktora, od kojih je najvažniji ishrana. Ako je vaša ishrana bogata namirnicama poput brokolija, kupusa i mahunarki, miris će biti neprijatniji.
Šta se dešava kada zadržavate gasove?
Posljedica toga su gorušica, naduhanost, loše varenje, naduhanost i bol u stomaku. Kada dugo zadržavate gasove, povećava se puls i krvni pritisak. I ljekari zbog toga uglavnom savjetuju da pustite gas čim vam se pruži prilika.
Gasovi moraju da izađu napolje, a ako ih uporno zadržavate, upijaju ih zidovi debelog crijeva, a nešto od njih odlazi i u krvotok. Potom ta krv prolazi kroz pluća i u nekim slučajevima je uzrok lošeg zadaha.
PREVENCIJA
Da biste smanjili količinu gasova, pazite kako jedete. Pažljivo žvaćite kako ne biste unijeli i nepotreban vazduh, koristite cjevčicu kada pijete, izbjegavajte žvake i bombone, ali i alkohol. Uz to, ovo su namirnice koje mogu da vam pomognu, ali i odmognu.
Najveći izazivači gasova su: brokoli, prokelj, kupus, karfiol, pasulj, grasak, mlijeko i mliječni proizvodi (za one koji nemaju dovoljno enzima laktamaze), crni luk, soja i repa.
Umjereni izazivači gasova su: jabuke, banane, hlheb i peciva, mrkva, celer, plavi patlidžan.
Slabi izazivači gasova : jaja, riba, meso, ulje, živina, riža.
